Međunarodni dan borbe protiv karcinoma obilježava se 4. februara kao globalna inicijativa posvećena podizanju svijesti, poboljšanju obrazovanja i zagovaranju bolje prevencije, otkrivanja i liječenja karcinoma. Obilježavanje je 2000. godine osnovala Unija za međunarodnu kontrolu karcinoma (UICC), koja svojim kampanjama pokušava omogućiti dublje istraživanje određenih tema o karcinomu te potaknuti ljude širom svijeta na suočavanje s globalnom epidemijom karcinoma.
Slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana borbe protiv karcinoma je “Ujedinjeni kroz jedinstvenost”, što označava važnu promjenu prema pristupu koji stavlja ljude u centar brige o karcinomu. Ova inicijativa naglašava razumijevanje i adresiranje jedinstvenih potreba pojedinaca, porodica i zajednica, osiguravajući da liječenje i njega karcinoma budu prilagođeni različitim perspektivama i iskustvima.
Prema statističkim podacima dostupnim u javnosti, najčešće vrste karcinoma kod muškaraca su karcinom pluća, karcinom prostate i karcinom debelog crijeva, dok su kod žena najčešći karcinom dojke, zatim karcinom debelog crijeva i karcinom pluća. Najčešći uzroci smrti iz ove grupe bolesti u svijetu su karcinomi pluća, želuca, jetre, debelog crijeva i dojke. Oko 30 posto svih smrti zbog malignih bolesti nastaje zbog pet glavnih rizika: konzumiranja duhanskih proizvoda, prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatka fizičke aktivnosti i prekomjerne upotrebe alkohola. Sama ovisnost o duhanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog malignih bolesti, kao i preko 90 posto svih smrti zbog karcinoma pluća.
Karcinom je, uz kardiovaskularne bolesti, vodeći globalni javnozdravstveni problem te predstavlja znatan zdravstveni, ekonomski i društveni teret većini zemalja širom svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini.
Prema riječima načelnice Klinike za onkologiju i radioterapiju UKC Tuzla, prof. dr. med. sc. Šefike Umihanić, karcinom je bolest u stalnoj ekspanziji i poprimaju epidemijske razmjere. Zastrašujuće su predpostavke, odnosno proračuni, da bi do 2050. godine, skoro svaki drugi, odnosno treći stanovnik svijeta mogao imati jednu od malignih bolesti. „U Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla, gdje se radi potpuno zbrinjavanje onkoloških bolesnika, podaci koje posjedujemo pokazuju kontinuirani porast broja oboljelih od malignih bolesti. U zadnjih pet godina, prema našim statističkim podacima, možemo reći da je u 2020. godini bilo 938 oboljelih, u 2021. godini taj broj je porastao na 1041, ali to su već godine u kojima je bila COVID pandemija, tako da se određeni broj pacijenata nije javljao na preglede, te u tom periodu je bilo nešto niža incidenca oboljevanja od malignih bolesti. Međutim, kad smo radili analizu u 2023.godini, to je već bilo 1334 novootkrivena pacijenta, da bi taj broj u 2024. godini, porastao na 1527 novootkrivenih oboljelih od malignih bolesti. To predstavlja trend koji pokazuje potrebu za poduzimanjem nekih mjera kojima bismo mogli preduprijediti, odnosno spriječiti nastanak oboljenja koje se sada u određenim patologijama već može i prevenirati“, istakla je prof. Umihanić.
Dalje prof. Umihanić navodi da bi se karcinom mogao preduprijediti kroz program vakcinacije omladine na HPV virus, zatim samopregledi žena kada je riječ o karcinomu dojke, ginekološki pregledi gdje bi se moglao spriječiti nastanak, odnosno otkrivanje u ranoj fazi nekih premalignih promjena koje bi mogli da se izliječe.
„U posljednje vrijeme bilježimo pomjeranje granice oboljevanja prema mlađim pacijentima, tako da vrlo često imamo pacijente sa 15-16 godina i onih do 30 godina što se ranije nije tako često dešavalo. Kada govorimo o trendovima rane dijagnostike i kvalitetnog tretmana pacijenata u zadnjih 10 godina u onkologiji desio se jedan preokret po pitanju molekularnog testiranja na osnovu kojih mi donosimo odluke o terapijskim opcijama”, kazala je načelnica Umihanić.
U tretmanu onkoloških bolesnika u svijetu se sve više primjenjuje personalizirani pristup. Stopa preživljavanja sa ciljanom terapijom danas je pomjerena na višegodišnje preživljavanje u visokom procentu kod pacijenata kod kojih su na vrijeme otkrivene određene mutacije na koje se može ciljanom terapijom djelovati. Maligna bolest se prevodi u hroničnu bolest i kao takva živi sa pacijentom i pacijenti jako dugo mogu živjeti ukoliko imaju dostupne lijekove.
Vezani članci
