Svjetski dan Parkinsonove bolesti je dan kojim se obilježava rođendan engleskog liječnika Sir Jamesa Parkinsona, po kome je Parkinsonova bolest dobila ime i koju je opisao u svom djelu „An Essay on the Shaking Palsy“ 1817. godine. Parkinsonova bolest je bolest s poremećajima pokreta, te jedna od najčešćih neurodegenerativnih bolesti današnjice.
Zaposlenici Klinike za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla svake godine ukazuju na značaj obilježavanja ovog datuma kako bi se skrenula pažnja javnosti na probleme sa kojima se suočavaju oboljeli od ove progresivne neurološke bolesti.
Tokom današnjeg radnog sastanka koji je održan na temu Parkinsonove bolesti istaknuto je da je riječ o oboljenju nervnog sistema koje podrazumjeva postepeni gubitak funkcija određenih nervnih ćelija mozga, što vodi poremećaju pokretljivosti i motornih aktivnosti. Prema procjenama ljekara Klinike za neurologiju UKC Tuzla, jer ne postoji zvanični registar oboljelih, na Tuzlanskom kantonu od ove bolesti boluje između 700 i 1000 ljudi.
Za potvrdu dijagnoze potrebno je prisustvo barem 2 od 3 glavna simpotoma Parkinsonove bolesti, a to su tremor, odnosno drhtanje, rigor ili ukočenost mišića ruku, nogu i vrata, te usporeni pokreti. Simptomi uključuju sporost u izvođenju pokreta, gubitak u ritmu i spontanoj motorici, povećanje tonusa mišića ili ukočenost i ritmično podrhtavanje određenih dijelova tijela.
Rano otkrivanje Parkinsonove bolesti i rana intervencija je izuzetno važna kako bi se usporila progresija simptoma, te olakšao svakodnevni život bolesnika. U liječenju bolesti, osim zdravstvenih profesionalaca koje čine: obiteljski liječnici, neurolozi, psiholozi, psihijatri, fizijatri, fizioterapeuti, logopedi, somatopedi i socijalni radnici, posebnu ulogu u smislu psihološke podrške ima porodica. U početku liječenja motoričkih simptoma se bolest liječi jednim lijekom, a kako bolest napreduje uvode se i lijekovi iz drugih skupina antiparkinsonika koji se pažljivo određuju. Lijekovi putem različitih mehanizama nastoje održati ravnotežu dopamina. Zlatni standard u liječenju Parkinsonove bolesti je levodopa.
Postoje značajne individualne varijacije u reagovanju na terapiju, ali ni jedan od aktuelno primjenjivanih lijekova ne dovodi do stabilne i dugoročnije kontrole simptoma.
Ljekari Klinike za neurologiju UKC Tuzla svojim kontinuiranim zalaganje i edukacijama pokušavaju pratiti sve svjetske smjernice u dijagnostici i liječenju Parkinsonove bolesti jer rana dijagnoza i započinjanje terapije u početnim fazama bolesti od velikog su značaja za usporenje napredovanja bolesti i osiguranje boljeg kvaliteta života oboljelih kroz što duži vremenski period.
Obilježavanje Svjetskog dan Parkinsonove bolesti je prilika i da se pomene stručni članak koji je prof. dr. Omer Ć. Ibrahimagić sa kolegama ljekarima Klinike za neurologiju UKC Tuzla objavio u prestižnom časopisu Psychiatria Danubina, 2021; Vol. 33, Suppl. 4 (part III) : 1204-1209.
Zagreb, Croatia. Članak “OLEH HORNYKIEWICZ (1926-2020): SIXTY YEARS SINCE
THE PIONEERING L-DOPA APPLICATION-ONE YEAR SINCE THE DEATH OF THE PIONEER” posvećen je Oleh Hornykiewiczu koji je pokrenuo pitanje L-DOPA kao terapije za Parkinsonovu bolest. Uvaženi emeritus prof. Oleh Hornykiewicz preminuo je 26. svibnja 2020. u 93. godini života u Beču, Austrija. Nažalost, unatoč svemu što je učinio i zaslužio, Nobelovu nagradu nije dobio.