Meningitis je bolest karakterizirana upalom ovojnica mozga (meninga) i kralježnične moždine. Uzrokuju ga virusi, bakterije, gljivice i iritativno djelovanje kemijskih supstancija.
Opis bolesti
Najčešći uzrok bakterijskog meningitisa su bakterijske infekcije u ostalim dijelovima tijela koje se putem krvi šire na mozak ili kralježničnu moždinu. Postoji više vrsta meningitisa, a najčešće se dijele na akutni virusni i bakterijski, te subakutni i kronični meningitis (npr. tuberkulozni, kriptokokni, sifilitički,…) koji su blažeg i dužeg tijeka. Akutni bakterijski meningitis je vrlo teška bolest koja se mora odmah početi liječiti kako bi se spriječila trajna oštećenja. Bakterije koje najčešće uzrokuju meningitis su Neisseria meningitidis (meningokok), Streptococcus pneumoniae (streptokok), Haemophilus influenzae u djece (sve rjeđe nakon uvođenja cijepljenja).
Tko obolijeva (faktori rizika)?
Uobičajeni virusni meningitis je blaži i javlja se češće od bakterijskog meningitisa. Zahvata ljude mlađe od 30 godina. Sedamdeset posto infekcija javlja se u djece mlađe od 5 godina. Najčešće je enterovirusni. Druge su vrste virusnog meningitisa rjeđe, ali i ozbiljnije. Meningokok (uzročnik bakterijskog meningitisa) se nalazi u nosu i ždrijelu kod 5 % ljudi. Samo mali broj ih obolijeva. Meningokokni meningitis se može pojaviti u epidemijama u zatvorenim grupama, npr. školama s učeničkim domovima i vojarnama. Pneumokok je najčešći uzrok meningitisa u odraslih. Rizičnu skupinu čine alkoholičari, osobe s kroničnom upalom uha, sinusa, zatvorenom ozljedom glave, pneumonijom ili osobe bez slezene.
Simptomi
Upala dišnih putova obično prethodi vrućici, glavobolji, ukočenom vratu i povraćanju. Dodatni simptomi koji mogu biti povezani s ovom bolešću su: osjetljivost na svjetlo (fotofobija), promijenjeno stanje svijesti (preosjetljivost, nemir, smetenost, pospanost do kome), zatim bolovi u vratu i mišićima, poremećaj govora i drugi. Kod male djece u dobi od 3 mjeseca do 2 godine simptomi su manje predvidljivi. Vrućica, povraćanje, iritabilnost, grčevi cijelog tijela, krikovi i napetost fontanele najčešći su simptomi, a kočenje vrata može i izostati.
Koje pretrage može napraviti liječnikročnika) temelj je dijagnostičih pretraga.
- lumbalna punkcija i pregled cerebrospinalnog likvora (glukoza, broj stanica, izolacija uzročnika)
- rendgenska snimka glave, sinusa i grudnog koša
- CT glave zbog mogućih abscesa ili edema mozga
Liječenje
Liječenje meningitisa provodi se u bolnici. U liječenju bakterijskog meningitisa koriste se antibiotici, ovisno o bakteriji uzročniku meningitisa. Antibiotici nisu djelotvorni u liječenju virusnog meningitisa. Za liječenje sekundarnih simptoma, edema mozga, šoka, i epileptičnih napada bit će potrebni i drugi lijekovi.
Komplikacije
Ukoliko se meningitis ne liječi ili se bolest zakomplicira može uzrokovati:
- gubitak sluha;
- oštećenje mozga;
- gubitak vida;
- gluhoću;
- padavicu;
- slabost udova (pareze).
Kod sumnje na meningitis, odmah se mora zatražiti liječnička pomoć! Rano liječenje ključ je za dobar ishod.
Prevencija
- Cijepljenje protiv Haemophilusa influenzae (djeca u dobi od 2 mjeseca do 4 godine).Cijepljenje kod nas je obavezno .
- Članovi porodice i ostali koji su bili u bliskom kontaktu s oboljelim od meningokoknog meningitisa trebaju primiti antibiotik (rifampicin)