U organizaciji Podunavske psihijatrijske asocijacije, a uz suorganizaciju Klinike za psihijatriju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini, Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Udruženja psihijatara Tuzlanskog kantona, Udruženja psihijatara u Bosni i Hercegovini, Fondacije “Mentalno zdravlje za sve” Tuzla i Hrvatskog društva za kreativnu psihofarmakoterapiju i biološku psihijatriju Hrvatskog liječničkog zbora održan je Međunarodni 30. podunavski psihijatrijski simpozij.
Glavna tema simpozija koji je održan u Tuzli bila je “MKB 11 i kreativna farmakoterapija u psihijatriji: izazovi i perspektive”.
Prema riječima prof. dr. Izeta Pajevića, predsjednika organizacionog odbora simpozija, cilj organizatora je bio da se pokrene proces usvajanja i implementacije nove klasifikacije psihijatrijskih bolesti kako bi se podigao nivo dijagnostike, ali i dale smjernice u farmakološkom pristupu liječenja tih poremećaja.
Pozvani predavači iz BiH, Hrvatske, Švicarske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Turske, Austrie, Mađarske i Španije predstavili su stručne teme u kojima su prezentovali razvoj međunarodne klasifikacije mentalnih poremećaja, promjene u smjernicama MKB, ali i predstavili programe obuke za profesionalni razvoj.
U okviru simpozija održana je i promocija udžbenika “Uvod u klasifikaciju psihijatrijskih poremećaja u MKB-11”, grupe urednika: Izet Pajević, Esmina Avdibegović i Ahmed Pajević.
Promotori su bili akademik Osman Sinanović i akademik Miro Jakovljević.
Prof. dr. Izet Pajević, jedan od urednika udžbenika, istakao je da Svjetska zdravstvena organizacija svakih 20 do 30 godina vrši reviziju međunarodne klasifikacije bolesti, te je nakon što je početkom ove godine stupila na snagu nova klasifikacija, zbog lakše i šire upotrebe, odlučeno da se dio koji se odnosi na psihijatriju prevede na bosanski jezik. “Nadamo se da će ova knjiga na najbolji način odgovoriti potrebama psihijatara i drugih profesionalaca u mentalnom zdravlju, ali i studenata i svih onih koji se susreću sa ovom tematikom. Očekujemo da će biti dobar podsticaj, akademskoj zajednici i odgovarajućim strukturama vlastima u BiH, da kompletna Međunarodna klasifikacija bolesti -11 bude prevedena i službeno objavljena u BiH”, rekao je u svom obraćanju prof. dr. Pajević.
U svojoj recenziji akademik Osman Sinanović je naveo da je vrlo značajno što će knjiga “Uvod u klasifikaciju psihijatrijskih poremećaja u MKB-11” biti dio univerzitetske udžbeničke literature, što će omogućiti da studenti imaju mogućnost učenja adekvatnih definicija i osnovnih objašnjenja za psihijatrijske poremećaje iza kojih stoji Svjetska zdravstvena organizacija.
Akademik Miro Jakovljević iz Zagreba je drugi recenzent udžbenika i on je istakao da se sa svakom novom revizijom Međunarodne klasifikacija bolesti nastoji povećati njena korisnost i pouzdanost, validnost i konzistentnost kako bi se unaprijedila klinička praksa, pospješila učinkovitost liječenja i pouzdanost kliničkih istraživanja duševnih poremećaja. “Publiciranje 11. revizije međunarodne kfaslfikacija (MKB-11) duševnih poremećaja na bosanskom jeziku važan je doprinos podizanju stručne i znanstvene razine psihijatrije, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u regiji. Posebna vrijednost ove knjige je što objašnjava razlike između prethodne MKB-10 i aktualne MKB – 11 klasifikacija duševnih poremećaja i tako omogućava lakše snalaženje, bolje razumijevanje i uspješniju primjenu MKB-11 u svakodnevnom radu”, navedeno je u recenziji akademika Jakovljevića.
Jedan od recenzenata udžbenika bio je i akademik, Norman Sartorius iz Ženeve. On je naveo da Međunarodna klasifikacija bolesti omogućava saradnju svih onih koji učestvuju u promicanju zdravlja, u sprečavanju bolesti i u njihovom liječenju i to na svim razinama – od osnovne medicinske zaštite na terenu, do saradnje između zemalja.
“Objava klasifikacije bolesti i njihovih definicija na bosanskom jeziku plod je višegodišnjeg rada i nije samo značajan doprinos stručnoj publici već i važna potpora praktičnom radu i naporima da se pruži puna zdravstvena i socijalna pomoć ljudima koji su oboljeli od duševnih bolesti i onima koji ih njeguju i brinu za njih”, piše u recenziji akademika Sartorius.
