Osteoartritis (OA) je jedan od najčešćih medicinskih problema u svijetu, glavni je razlog za izgubljeno radno vrijeme i ozbiljan gubitak radne sposobnosti mnogih ljudi. Iako je artritis uglavnom bolest odraslih, mogu oboljeti i djeca.
Osteoartritis, ponekad nazvan degenerativni artritis, degenerativna bolest zglobova ili, jednostavno artroza, čini gotovo polovicu svih vrsta artritisa i karakterizira ga uništavanje zglobne hrskavice.

Opis bolesti
Hrskavica je dio zgloba koji oblaže krajeve kostiju. Uništavanje hrskavice uzrokuje trljanje kostiju jedne o drugu, što uzrokuje bol i gubitak pokreta. U mnogim slučajevima, u osteartritičnim zglobovima mogu se razviti koštane izrasline nalik na mamuze, nazvane osteofiti. Postoje mnogi faktori koji uzrokuju OA. Iako su godine rizični faktor, istraživanja su pokazala da OA nije neizbježan dio starenja. Pretilost može dovesti do osteoartritisa u koljenima. Također, ljudi sa sportskim ozljedama, ozljedama zbog aktivnosti na poslu, te zbog nezgoda imaju povećan rizik od razvoja OA-a. Genetika ima ulogu u razvoju OA-a, pogotovo u rukama. Neki ljudi mogu biti rođeni sa defektnom hrskavicom ili sa malim defektima u načinu na koji su spojeni zglobovi. Kako osoba stari, ti defekti mogu uzrokovati rano uništavanje hrskavice u zglobu. U procesu uništavanja hrskavice, može postojati upala sa oslobađanjem enzima i većim oštećenjima hrskavice.

Tko obolijeva?
Najčešće pogađa ljude srednje i starije dobi, a žene su češće pogođene nego muškarci.

Simptomi
Ako imate osteoartritis, možete osjetiti ove simptome:

• bol u zglobovima za vrijeme ili poslije kretanja
• neugodu u zglobu prije ili za vrijeme promjene vremena
• oticanje i ukočenost zglobova, pogotovo nakon kretanja
• koštane izbočine na sredini ili na kraju zglobova prstiju ili baze palca
• gubitak fleksibilnosti zgloba

Akutna bol ranog osteoartritisa može izblijediti unutar svoje pojave, ali se može vratiti ako previše koristite pogođeni zglob. Ako niste bili ozlijeđeni ili vam zglob nije bio pod neuobičajenim stresom, neobično je da osteoartritis pogodi čeljust, ramena, laktove, članke ruku ili nogu.

Područja koja ovo stanje tipično pogađa
Područja koja ovo stanje tipično pogađa su:

• Prsti. Koštani čvorovi mogu povećati vaše zglobove na prstima stvarajući kvrgave oblike. U ranoj fazi bolesti, zglobovi mogu biti osjetljivi, bolni i ukočeni. Nakon 1 do 2 godine, bol se često povlači, ostavljajući samo koštane kvrge koje utječu samo na pokretljivost zglobova na krajevima vaših prstiju. Za te kvrge je tipično da su familijarne i češće pogađaju žene nego muškarce.
• Kralježnica. Sporo izlizivanje diskova između kralježaka može uzrokovati bol u leđima i vratu te ukočenost.
• Zglobovi koji djeluju kao uporišta težine. Dijelovi vašeg tijela koji nose glavninu vaše težine, kukovi, koljena i stopala su najosjetljiviji na osteoartritis. Kako se hrskavica lagano izlizuje tijekom nekoliko godina, kod vas se može razviti hronična bol ili različite količine neugode kada stojite ili hodate. Također se može pojaviti oticanje, posebno u koljenima.

Koje pretrage se mogu napraviti?
Liječnici postavljaju dijagnozu OA na osnovu  kliničkog pregleda, te prisutnih znakova i simptoma. Rendgensko snimanje se koristi za potvrdu dijagnoze. Većina ljudi iznad 60-te pokazuju bolest na rendgenskim snimkama, a jedne trećina njih ima stvarne simptome.

Liječenje
Ciljevi liječenja su osigurati olakšanje od bolova, povećanje obima kretnji i pojačati snagu. Postoji nekoliko vrsta liječenja:

• Lijekovi. Mnogi lijekovi bez recepta, uključujući acetilsalicilnu kiselinu (npr. Andol) ili ibuprofen (česti protuupalni lijekovi), mogu biti korišteni za učinkovitu kontrolu boli i upale kod artritisa. Lijekovi na recept (npr. diklofenak) za liječenje osteoartritisa su također dostupni. Ljekar vrši  odabir lijeka uzimajući u obzir tip artritisa, njegovu jačinu i općenito fizičko zdravlje pacijenta. Pacijenti s ilkusom  želuca ili dvanaesterca, astmom, bolestima bubrega ili jetre ne bi smjeli uzimati protuupalne lijekove. Injekcije tekućeg kortizona direktno u zglob mogu privremeno olakšati bol ili oticanje. Važno je znati, međutim, da često ponavljanje injekcija u isti zglob nije preporučljivo jer može oštetiti zglob i imati neželjene nuspojave.
• Zaštita zgloba. Štapovi, štake, hodalice ili učvršćenja mogu pomoći olakšanju od stresa i napetosti artritičnih zglobova. Metode učenja obavljanja dnevnih aktivnosti koje su manje stresne i bolne za zglobove također mogu biti od pomoći. Određene vježbe i fizikalne terapije mogu i trebaju se koristiti da bi se smanjila ukočenost, i da bi se ojačali mišići oko zglobova.
• Operacija.  Ortoped će se za operaciju odlučiti kada druge metode nehirurškog liječenja nisu uspjele. Ljekar i pacijent će odabrati tip operacije prema tipu artritisa, njegovoj ozbiljnosti i pacijentovom fizičkom stanju. Hirurške procedure uključuju:

•    artroskopsku toaletu zahvaćenog zgloba
•    hirurško ispravljanje angularnih (kutnih) deformiteta zglobova
•    ugrađivanje totalne endoproteze zgloba (tzv. “umjetni zglobovi”)
•    spajanje krajeva kostiju u zglobu, kako bi se spriječilo kretanje zgloba, i na taj način olakšala bol u zglobu

Prognoza
Trenutno, većina tipova artritisa se ne može izliječiti. Znanstvenici nastavljaju napredovati u potrazi za najvažnijim uzrocima glavnih tipova artritisa. U međuvremenu, ortopedi u suradnji sa drugim liječnicima i znanstvenicima razvijaju mnoge učinkovite načine liječenja osteoartritisa. U većini slučajeva, osobe s artritisom mogu nastaviti sa svakodnevnim životnim aktivnostima. Programi vježbanja, protuupalni lijekovi, te redukcija težine za pretile osobe su uobičajene mjere za smanjenje boli, ukočenosti i poboljšanje funkcije. Kod ljudi sa teškim slučajevima artritisa, ortopedska operacija često može osigurati veliko olakšanje boli i uspostaviti izgubljenu funkciju zgloba. Ugrađivanje totalne endoproteze obično omogućava osobi s teškim artritisom u kukovima ili koljenu hodanje bez boli ili ukočenosti.