Kolon je naziv za debelo crijevo koje povezuje dio tankog crijeva (ileum) sve do crijevnog izlaza (anus). Debelo crijevo započinje tzv. slijepim crijevom ili cekumom na kojem se nalazi crvuljak (apendix), nastavlja se uzlaznim dijelom debelog crijeva, zatim poprečni kolon i konačno silazni, koji prelazi u sigmu i završava izlazim crijevom (rektum).

Što je sindrom iritabilnog kolona?
Sindrom iritabilnog kolona je kombinacija ponavljanih bolova u crijevu i proljeva i/ili opstipacije (zatvor crijeva) bez teže bolesti. Neki ovu bolest još nazivaju spastički kolon ili neurogeni proljev.

Uzroci
Česti uzroci su stres ili napetost. Prva pojava sindroma može se zamijetiti nakon trovanja hranom ili, što je manje vjerojatno, kao posljedica alergije na hranu.

Tko obolijeva?
Uglavnom su to žene u dobi od 20 do 30 godina, a i druge osobe stalno izložene stresu.

Simptomi
Simptomi variraju, a najčešći je bol u trbuhu koja se manifestira u vidu grčeva – periodičkih – koji uglavnom nestaju nakon pražnjenja crijeva. Mogući su proljev i opstipacija ili oboje. Postoje dvije grupe bolesnika: oni u kojih prevladava proljev s grčevima i oni u kojih prevladava opstipacija s grčevima. Nešto je veći broj onih s opstipacijom. Uz bolove bolesnik osjeća nadutost, probava je bučna, ili ima sluzi u stolici. Napad je popraćen osjećajem slabosti i mučnine, bljedilom, ali ne i povraćanjem.

Kada tražiti ljekarsku pomoć?
Ovaj sindrom nije opasan, ali može biti neugodan. Svakako treba provjeriti radi li se o nečem ozbiljnijem. Rutinskim posjetom ljekaru utvrdit će se potreba eventualnih pretraga prema vrsti simptoma. Čak i ako pretrage nisu potrebne, ljekar opće prakse može dati savjet ili propisati lijek za uklanjanje tegoba.

Pretrage
Ne postoje pretrage kojima bi se utvrdilo postojanje sindroma spastičkog kolona. Međutim kako bi se uklonila sumnja na neko drugo oboljenje, liječnik opće prakse može preporučiti krvne pretrage. Drugim bolničkim pretragama kao što su RTG kolona kontrastnim sredstvom – barijeva kaša (upuhivanje zraka i posebne tekućine u crijevo i snimanje rendgenskim zrakama) ili rektoskopija (umetanje posebnog instrumenta u debelo crijevo kroz zadnje crijevo i pregled unutrašnjosti crijeva ) isključuje se mogućnost teže bolesti.

Liječenje
Ljekar opće prakse savjetovat će dijetu i, prema potrebi, uzimanje određenih preparata u obliku tableta ( npr. mebeverina) čime će se smanjiti crijevne kolike. Ukoliko je opstipacija dominantni simptom, koristit će pravilna ishrana bogata celulozom i blagi laksativi (planinski čaj). Pošto se simptomi javljaju često uz neki stres, trebalo bi izbjegavati stresne situacije. Specijalističko liječenje ovisi o tome smanjuje li simptome promjena režima ishrane. Bolničko liječenje obično nije potrebno.

Prognoza
Ukoliko se simptomi pogoršaju, promijene ili ako i pored primjene liječničkih uputa nema poboljšanja, treba se ponovo obratiti ljekaru. U slučaju novih simptoma ili pogoršanja postojećih, ljekar može donijeti odluku o daljnjim bolničkim pretragama.

Prevencija
Ishrana treba biti bogata celulozom, tj. treba sadržavati kruh s više posija ili neprosijanog brašna, više cerealija, voća, povrća, leću i leguminoze. Uz to treba smanjiti količine masne i zašećerene hrane. Uz sve to treba ozbiljno razmisliti o manje stresnom životu.